Najniža penzija deset puta manja od najviše

Bez autora
Feb 06 2014

U Srbiji, u kojoj je u ovom času stopa nezaposlenih oko 20,2 odsto, ozbiljno preti opasnost da se broj radno sposobnih približi broju penzionera.Upravo na to ukazuju i poslednji statistički podaci Fonda PIO, prema kojima je u Srbiji krajem prošle godine bilo 1,8 miliona aktivnih osiguranika, onih koji uplaćuju doprinose, u odnosu na 1,7 miliona penzionera, što je odnos jedan prema 1,12.

Najniža penzija deset puta manja od najvišeU Srbiji, u kojoj je u ovom času stopa nezaposlenih oko 20,2 odsto, ozbiljno preti opasnost da se broj radno sposobnih približi broju penzionera.

Upravo na to ukazuju i poslednji statistički podaci Fonda PIO, prema kojima je u Srbiji krajem prošle godine bilo 1,8 miliona aktivnih osiguranika, onih koji uplaćuju doprinose, u odnosu na 1,7 miliona penzionera, što je odnos jedan prema 1,12.

S obzirom na to koliko je alarmantna situacija koja dovodi u pitanje dalje punjenje kase PIO fonda, nije ni čudo što je država u novembru prošle godine, samo za isplatu neto penzija penzionera fonda zaposlenih izdvojila oko 36 milijardi dinara.

Najnižu penziju u fondu PIO zaposlenih (do iznosa 13.221 dinar) prima 38.000 penzionera, dok penziju do 21.102 dinara, koja takođe spada u kategoriju najnižih penzija dobija 208.029 penzionera.

Kada je reč o penzionerima samostalcima najnižu penziju od 13.221 dinar prima 3.702 najstarijih, a ukupno njih 11.720 prima penziju do najnižeg iznosa od 21.102 dinara.

Situacija je još nepovoljnija kod poljoprivrednih penzionera koji tradicionalno imaju najniža primanja. Prema poslednjim podacima penziju do 10.394 dinara prima 21.516 penzionera, a ukupno najsiromašnijih ima 191.523.

Istovremeno najviše penzije od oko 121.065 dinara, što je skoro devet puta više od najniže, prima 59 penzionera, od toga jedan invalidski penzioner.

Prosečna penzija vojnih penzionera iznosi oko 45.156 dinara (gotovo za 20.00 dinara više od prosečne penzije Fonda PIO zaposlenih) i prima je oko 44.709 penzionera, s tim što vojni penzioneri koji su otišli u starosnu penziju u proseku dobijaju po 52.277 dinara, invalidski po 43.711, a porodična je oko 35.616 dinara.

Sirotinja nije, međutim, zaobišla ove profesionalne vojnike, gde njih 19, prema evidenciji Penzijskog fonda, prima ispod najnižeg iznosa penzija od 13.221 dinar. Najvišu penziju od 115.012 dinara, za 42,5 godina staža, prima troje vojnih penzionera.  

Ukupno gledajući za sve kategorije penzionera, prosečno učešće penzija u prosečnoj zaradi na kraju prošle godine iznosilo je 54,7 odsto. U Srbiji, 59,2 odsto njih, ili oko milion starosnih penzionera prosečno prima 26.290 dinara. Invalidske penzije u proseku iznose oko 23.288 dinara i prima ih 334.717 penzionera, dok porodičnih penzionera ima oko 367.140 s penzijom od 19.014 dinara.

Učešće poljoprivrednih penzija u zaradi je oko 23,3 odsto. Prosečna penzija iznosi 10.102 dinara, a prima ih 213.761 penzioner.

Prosek penzija za samostalce za celu prošlu godinu iznosi 24.745 dinara, a penziju prima oko 71.441 penzioner.

Upoređujući podatke od 2000. godine do danas, statistika pokazuje, da su tada penzije učestvovale u zaradama s 82 odsto, da bi danas pale na 54,7 procenata, s tendencijom daljeg pada budući da je predviđeno da se i ove i naredne godine penzije usklađuju samo sa po jedan odsto.

Iako se često postavlja pitanje zašto se ne smanje najviše penzije od 121.065 dinara kako bi bilo više novca za one s najnižim primanjima od oko 13.221 dinar, jer se teži smanjenju učešća penzija u BDP s 13 na 10 odsto, statistika pokazuje da se time praktično ništa ne bi dobilo. Jer, u Srbiji najvišu penziju prima 59 penzionera od čega je jedan invalidski. Takođe, sreću da prima više od najviše penzije od 121.065 dinara ima i jedan porodični penzioner.

Ukupno gledajući najniže penzije su za celu prošlu godinu povećane za 323 dinara, dok je prosečna penzija koju prima oko 1,2 miliona penzionera veća za 593 dinara, uz inflaciju od 2,2 odsto.

Prema zvaničnoj statistici, penzioneri Fonda PIO zaposlenih u proseku koriste penziju između 18 i 19 godina, samostalci 11, a poljoprivrednici između 10 i 15 godina.

Interesantno je da se povećava broj godina u kojima se uživa u penziji. Primera radi, 2008. godine penzija se „trošila” 16 godina, da bi se 2012. u penzijskim danima uživalo za oko dve godine duže.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik